Tko sve oprašuje?

TKO SVE OPRAŠUJE ?

Pčele
Pčele su poznate po oprašivanju i one su jedan od najvažnijih oprašivača na svijetu. U svijetu je prepoznato čak 2000 vrsta pčela, a među njima i medonosna pčela bez koje ne bi imali ovako šarolike jelovnike.
Bumbari

Bumbari izgledaju kao veće, „čupavije“ medonosne pčele. Njihove „košnice“ su često male, ponekad se sastoje od svega 50 jedinki. Poput medonosnih pčela, hrane se nektarom iz cvijeća i pritom prenose pelud s jednog na drugi cvijet.

Leptiri

Oprašivačem možemo smatrati svaku vrstu leptira. Odrasli leptiri hrane se isključivo nektarom, pa pritom prenose pelud s jednog na drugi cvijet. Dok su odrasli leptiri ključni za preživljavanje i reprodukciju biljaka, njihove su proždrljive pa je tako većina biljaka stvorila mehanizme kako bi preživjele napad. Budući da su izuzetno važne za opstanak biljke nakon što se preobraze u leptire, neke biljke ih čak namjerno privlače.

Mravi

Premda na prvi pogled izgleda neobično i mravi znaju biti oprašivači. Mnoge, ako ne i većinu, vrsta mrava privlači nektar u cvijeću jer je sladak. Ipak treba naglasiti da su toliko mali da obično mogu ući u cvijet, nahraniti se i otići bez da dođu u kontakt s polenom. Iako se ne smatraju ključnim oprašivačima i oni donose rezultatu oprašivanja.

Ose

Ose ne i samo da podsjećaju zgledom na pčele, već se i ponašaju poput njih. Ose imaju raznovrsniju ishranu i ne jedu isključivo nektar, ali ga ipak vole. Kao i pčele, kada se hrane nektarom, pokupe pelud s cvijeta i raznose ga na sljedeći cvijet na koji slete. Premda nisu produktivne poput pčela i njih smatramo važnim oprašivačima.

Moljci

Moljci se mogu smatrati noćnim verzijama leptira. Životni ciklusi su im gotovo identični. I moljci i leptiri počinju život kao gusjenice, koje na kraju formiraju kukuljice i pretvaraju se u svoje odrasle oblike. Moljci su mnogo raznolikiji od leptira i danas postoji mnogo više vrsta moljaca nego leptira. Iako se svi moljci ne hrane nektarom (neki čak nemaju probavni sustav), smatraju se važnim oprašivačima poput leptira.

Muhe lebdjelice

Vjerojatno smo ih vidjeli ako smo promatrali cvjetove , a da nismo bili svjesni što to vidimo. Evoluirale su tako da oponašaju izgled pčela i osa, a njihova je mimikrija vrlo učinkovita. Većina ljudi nikada ne shvati da su male, žute i crne mušice koje lebde iznad cvijeća bezopasne. Neke vrste  muha lebdjelica se hrane lisnim ušima, čime pomažu  zaštiti usjeva. Druge se pak hrane nektarom, baš kao i pčele koje oponašaju.  Muhe lebdjelice su vrlo važni oprašivači pa se sve vrste smatraju izuzetno korisnima u poljoprivredi. 

Komarci

Komarci,  sićušni  leteći paraziti koji  sišu krv su omraženi kukci.  Ipak, nisu svi krvoločni. Zapravo, samo ženke piju krv i to kada  im  je potreban dodatni izvor hrane za reprodukciju.  U  većine vrsta, ženke počinju  sišu  krv tek kada dođe vrijeme  polaganja jaja. Mužjaci i ženke koje se ne razmnožavaju j se hrane nektarom i  voćnim sokovima pa dok se hrane prenose pelud. Kako nisu „čupavi“ smatramo ih manje važnim oprašivačima u odnosu na pčele, bumbare i muhe lebdjelice no ipak su važniji nego što se smatraju.

Muhe

Bezbrojne vrste muha oprašuju cvijeće. Muhe su među najčešćim kukcima na svijetu, a mnoge od njih imaju razvijene dlake po cijelom tijelu za koje prianja pelud. Neki znanstvenici smatraju da su muhe značajniji oprašivači i od pčela i to zato što su brojnije te ne prenose pelud u košnicu. 

Kornjaši

Kornjaši su zapravo bili neki od prvih kukaca koji su oprašivali cvijeće tijekom razdoblja krede kada su se prve cvjetnice razvile. Mnoge vrste kornjaša su oprašivači, bez obzira na potrebe za nektarom.
Čak i predatorske vrste poput bubamara, koje ne privlači nektar, doprinose oprašivanju jer se hrane štetočinama poput lisnih uši i borave na cvijetovima.

Šišmiši

Svi šišmiši ne jedu kukce. Dugonosi šišmiš, između ostalih, obično koristi nektar kao izvor hrane prije nego što je dostupno voće kojim se obično hrane. Šišmiši se smatraju jedinim oprašivačima koji se hrane plodovima biljaka koje su oprašili. Ovakvi šišmiši posebno su česti u jugozapadnom dijelu SAD-a, gdje su ključni za oprašivanje kaktusa u pustinji.

Čovjek

Iako se ne smatramo oprašivačima mnoge biljke kojima se hranimo moraju se oprašivati ručno jer nisu prirodne vrste. Drugi se pak oprašuju ručno jer nema dovoljno prirodnih oprašivača. O tome najbolje svjedoči stanje u Kineskoj pokrajini Sichuan gdje nakon istrebljenja divljih oprašivača pesticidima ne preostaje ništa drugo osim ručnog oprašivanja.