Oprašivači

Oprašivanje cvjetnica koje obavljaju  životinje predstavlja uslugu prirode  velike vrijednosti za čovječanstvo, kako s ekonomskog gledišta tako i za dobrobit svih samoniklih i uzgojenih  biljaka. Pored velikog značaja svjesni smo da se tek posljednjih godina osnažila  potreba za  aktivnostima za spašavanje oprašivača.  U stvari sustavi oprašivanja su svakim danom sve ugroženiji izravnim i neizravnim utjecajima koje uzrokuje čovjek, uključujući fragmentaciju staništa, promjene u korištenju zemljišta, moderne poljoprivredne prakse, korištenje pesticida i biocida te invazije alohtonih biljaka i životinja. Smanjenje broja oprašivača povezano je s nizom pritisaka na okoliš koji često djeluju sinergijčno poput  uništavanja degradacije i fragmentacije staništa, onečišćenja agensima, klimatskim promjenama i širenju invazivnih stranih vrsta, parazita i patogena. Ozbiljnost sadašnjeg stanja pokazuje bezbrojni niz studija i istraživanja, uključujući i  ad hoc izvješće IPBES-a (Intergovernemental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services), najvićeg svjetskog znanstvenog  autoriteta za biološku raznolikost kao i niz mjera za zaštita oprašivača  u kontekstu nacionalnih politika i politika zajednice u sektorima poljoprivrede, okoliša, zdravlja, istraživanja i inovacija (IPBES, 2017; IPBES, 2019). Ovim web sučeljem nastoati ćemo predstaviti neke pojmove, podatke i istraživanja oprašivača. Želja nam je upoznati i zainteresirati čitatelje kako bi se podigla svijest o problemu ali i približila razmišljanja  znanstvene zajednice koja pokušava pronaći rješenja. Naš cilj  je pokušati iznijeti  čimbenike koji prijete postojanju  pčela i divljih oprašivača kako ne bi snosili odgovornost „krađe“ ovog prirodnog bogatstva našim potomcima.