Ako ste zabrinuti za očuvanje oprašivača kod kuće, vjerojatno ste shvatili da su insekticidi izuzetno opasni. Pri tome se nikako ne smije zanemariti opasnost od herbicida. I oni mogu predstavljati rizik za oprašivače i druge beskralješnjake.
U prvom redu oni oduzimaju oprašivačima izvore hrane. Veliki utjecaj koji herbicidi imaju na oprašivače je jednostavno uništavanje cvjetnica koje im služe kao hrana. U urbanim područjima, neke se učestale biljke poput mlječike i čička smatraju korovom i zato se uništavaju herbicidima. Na primjer, nacionalni projekt praćenja oprašivača u Francuskoj je otkrio da uporaba herbicida može smanjiti dostupnost biljaka domaćina za mnoge leptire i smanjiti broj leptira. Osim toga, herbicidi se mogu prenijeti i na biljke koje nisu korov. Neki se prenose zrakom , drugi se mogu isprati s tvrdih površina, poput rubova cesta i travnjaka i na kraju kontaminirati obližnje tlo i vodu. Čak i ako herbicid ne ubije izravno biljke koje nisu ciljane, može odgoditi cvatnju i smanjiti proizvodnju nektara i peludi.
Herbicidi mogu otežati pčelama pronalaženje hrane. Dokazano je da neki herbicidi izravno štete oprašivačima. Na primjer, najčešće korišteni herbicid, glifosat, može utjecati na sposobnost pčela da se snalaze i spriječiti pčele da nauče signale povezane s izvorima hrane što utječe na sposobnost pčela da pronađu hranu za svoje potomstvo.
Herbicidi mogu smanjiti broj potomaka leptira. Jedno je istraživanje pokazalo da su jaja golemog lastin repa, lastin rep, crni lastin rep i monarh leptir izložena glifosatu imala mnogo manje šanse da se izlegu u odnosu na jaja koja nisu bila izložena.
Herbicidi mogu oslabiti odrasle i mlade kukce. Herbicid dilklorofeno octena koselina (2,4-D) može ubiti ili oslabiti mnoge vrste insekata, uključujući ličinke medonosnih pčela.
Trebamo napomenuti da je realiziran mali broj istraživanja koja su se bavila utjecajem herbicida na oprašivače. Mnogo toga još ne znamo pa zato koristite druga rješenja u borbi protiv korova.
